Vuk_samotnjak
Veteran
Pridružio/la se: 15.10.2006.
Poruka: 1674
Lokacija: Banjaluka
Poslao: 17.02.2007. 12:14 Naslov:
--------------------------------------------------------------------------------
Ukoliko SAD Savetu bezbednosti UN podnesu nacrt rezolucije koja priznaje nezavisnost Kosmeta ili vodi ka kosovskom suverenitetu, Moskva treba da reaguje, smatra bivši ruski premijer
Citat:
Moskva - Bivši ruski premijer Jevgenij Primakov smatra da Rusija treba da uloži veto ukoliko Amerikanci ili neke druge zapadne vlade Savetu bezbednosti UN podnesu nacrt rezolucije koja priznaje nezavisnost Kosmeta ili vodi ka njegovom suverenitetu. Primakov je u tekstu nedeljnika "Moskovske novosti" naveo tri razloga za veto, od kojih je najvažnijim nazvao činjenicu da bi davanje nezavisnosti Kosovu moglo da "odmrzne" teškom mukom ugušene međunacionalne sukobe na postsovjetskom prostoru (Južna Osetija, Abhazija, Nagorno-Karabah, Pridnjestrovlje).
Prema rečima Primakova, politika prema Kosovu ne može se graditi na osnovu pretpostavke američkog državnog sekretara Kondolize Rajs da rešenje za pokrajinu "ne može da bude presedan". "Radi se o tome da izlazak Kosova iz sastava Srbije - jeste poseban slučaj", istakao je on, dodajući da prvi put iz sastava države, čije su granice opštepriznate na svetskom nivou, želi da se izvede, ne savezna, već autonomna tvorevina. "Savršeno je jasno da će to rešenje uticati na međunarodne konflikte u različitim regionima i na odnose na globalnom nivou", istakao je on.
Ocenjujući da bi izlazak Kosova iz sastava Srbije podstakao separatizam i u Evropi, Primakov je rekao da bi nezavisnost mogla da utiče na sadašnju manje-više uravnoteženu državnu strukturu na Balkanu, možda ne odmah, ali postepeno podrivajući sistem postojećih državnih granica.
Nekadašnji premijer i šef diplomatije, sadašnji predsednik Trgovinsko-privredne komore Rusije, podsetio je na viševekovne planove stvaranja "velike Albanije" i možda "velikog Kosova", kojem će težiti Sandžak, muslimanski delovi Makedonije, Crne Gore i Bosne.
Kao treći motiv za ulaganje ruskog veta u SB UN, Primakov je naveo javno mnjenje u Rusiji. "Već su, hvala bogu, prošla vremena kada je ono moglo da se ignoriše, a sada je ono pretežno na strani Srba", istakao je on.
Navodeći da su dve mogućnosti za dalji razvoj situacije - razmatranje plana specijalnog predstavnika UN Martija Ahtisarija kao osnove za ozbiljne pregovore (što zahteva puno vremena jer se i kiparski i severnoirski problem razmatraju decenijama) i donošenje rezolucije SB UN na osnovu Ahtisarijevog plana, što podržavaju SAD "koje žure, ne uzimajući u obzir rezultate takve užurbanosti". "Molim Kondolizu Rajs da posluša ovo što sam rekao", naveo je Primakov, ističući da su motivi za veto koje je naveo važniji od "težnji administracije SAD da dobije makar jedan uspeh u regulisanju krizne situacije".
Bivši šef ruske diplomatije podsetio je da je pozicija da se rešenje "kosovskog pitanja" treba razmatrati isključivo u granicama Jugoslavije fiksirana u čitavom nizu dokumenata Kontakt-grupe, i da je, uz njegovo učešće, Grupa usvojila prvu izjavu 24. septembra 1997. koja je polazila od toga da je to unutrašnje pitanje Jugoslavije, što znači da nije nezavisna državna tvorevina.
Primakov je rekao da je sa bivšim državnim sekretarom u administraciji Bila Klintona Medlin Olbrajt vodio spor u kojem je ona tvrdila da je "Kosovo deo Jugoslavije", a on da je deo Srbije. "Znači da su i SAD smatrale Kosovo ′delom′ druge države, a čak je Stejt department stavio OVK na spisak terorističkih organizacija, koja je oružanim putem stremila progonu Srba sa Kosova", naveo je on, naglašavajući da se od 1998. godine počeo menjati stav i da je glavni akter na jugoslovenskom terenu postala ne diplomatija i politika, što je želela Rusija, već NATO - što se nije izmenilo ni nadalje. "Srbi su danas drugorazredni građani i nalaze se pod neprestanim pritiskom kosovskih Albanaca, koji žele da potisnu iz pokrajine čak i nevelik broj srpskih stanovnika koji je tamo ostao", zaključio je Primakov, koji je 23. marta 1999. godine sa "pola Atlantika", uz odobrenje predsednika Borisa Jeljcina, odustao od puta u SAD, nakon što je saznao da će sutradan NATO bombardovati Jugoslaviju .
U svojoj knjizi "Minsko polje politike" Primakov je napisao da je odlučio da se vrati sa puta za Vašington nakon što ga je u 19 sati po srednjoevropskom vremenu potpredsednik SAD Al Gor telefonom obavestio da je američki izaslanik za Balkan Ričard Holbruk otputovao iz Beograda, da "diplomatski napori nisu dali rezultat" i da "priprema za napad na Jugoslaviju ide punom parom".




Rispondi Citando
9 pm Naslov:
3 pm Naslov: 



